Utakmica s više nesretnih pobjednika i samo jednim sretnim gubitnikom

Getty Images
Gledali smo fantastičnu taktičku bitku na Stamford Bridgeu u kojoj je Conte potpuno nadmudrio Valvedrea, ali božica Fortuna ipak je stala na stranu Katalonaca ovaj put i pružila im prednost uoči uzvrata.

Završio je i 13. susret jednog od najvećih rivaliteta na Starom kontinentu. Chelsea i Barcelona odigrali su svoju prvu utakmicu osmine finala Lige prvaka u kojoj nismo saznali pobjednika.

Barem ne onog rezultatskog jer završilo je 1:1. Aktualni engleski prvak imao je lidera španjolskog prvenstva serviranog na pladnju, Willian je pogodio dvije stative pa mrežu, ali trenutak inspiracije velikog Andresa Inieste i pogreška mladog i neiskusnog Chelseajevog stopera Andreasa Christensena odlučili su konačan ishod ove utakmice.

Bit ću slobodan, pa reći da je ova utakmica imala daleko više pobjednika nego što se to na prvi pogled, ili po rezultatu, čini. Ali, i jednog gubitnika isto.

Messi prvijencem protiv Chelseaja osigurao Barci remi i mirniji uzvrat na Camp Nouu (VIDEO)

Antonio Conte – najveći nesretni pobjednik na Stamford Bridgeu

Bivši izbornik reprezentacije Italije i trener Chelseaja Antonio Conte znao je dobro uoči ovog ogleda osmine finala Lige prvaka da će njegovoj momčadi za pozitivan rezultat protiv moćne Barcelone trebati puno više od puke sreće. Talijanski stručnjak uoči utakmice izjavio je da će, u slučaju da žele pobjedu, Chelsea morati odigrati savršenu utakmicu protiv Messija i društva.

Conteova četa jučer je uspjela napraviti i više od toga, a onda ih je koštalo ono na što ne mogu utjecati – faktor sreće.

Conte nakon remija u Londonu: Bili smo vrlo blizu savršene partije

Conte je Barcelonu dočekao bez klasičnog napadača, na što su mnogi u nogometnoj javnosti ustuknuli jer izostaviti Alvara Moratu ili Oliviera Girouda je suludo, bili su neki od komentara na društvenim mrežama, ali i na televizijama. Međutim, Talijan je to napravio s razlogom. Gotovo svih 90 minuta igre na Stamford Bridgeu nogmetaši u Plavim dresovima taktički su, u fazi obrane, izgledali savršeno.

Chelsea se branio s devet igrača iza lopte, u vrlo gustoj formaciji 4-5-1 gdje je naglasak bio ispunjenoj sredini terena. Koncentracija igrača u plavim dresovima na dvadesetak metara od Courtoisovih vrata bila je naprosto prevelika da bi Barcelona mogla nešto iskombinirati i ozbiljnije zaprijetiti. To potkrijepljuje podatak da je Barcelona u bezidejnosti čitavo prvo poluvrijeme ostala bez udarca u okvir londonske momčadi, a slično je bilo i u nastavku, gdje su uz postignuti pogodak, tek jednom zapucali prema belgijskom čuvaru mreže.

Liniju od pet ispred svog vratara činila su tri stopera (Rudiger, Christensen i Azpilicueta) te dva beka (Moses i Marcos Alonso) gdje su potonji bili specifično defanzivno orjentirani jučer za razliku od nekih ligaških utakmica gdje ih Conte više rabi u nekim napadačkim situacijama.

Žrtvovanjem klasičnog napadača u liku Morate ili Girouda, Conte se odlučio na Hazarda u ulozi „lažne devetke“, te Williana i Pedra kao dvojicu krilnih napadača koji će mu predstavljati podršku. Kao posljedica toga, Katalonci su dominirali posjedom lopte jer bi svako ispucavanje domaćina rezultiralo izgubljenom loptom za Chelsea, koji je držao fokus na održavaju kompaktnosti svojih linija, čekajući tako na savršenu priliku i okidač za otvaranje kontre.

Tu dolazimo do prvog razloga zašto je Conte žrtvovao klasičnog centarfora. Odgovor je jednostavan – s Giroudom ili Moratom ne bi mogao ostvariti zacrtan cilj, a to je čvrsta, gusta i disciplinirana obrana u 5-4-1 postavci gdje su Willian i Pedro daleko radišniji igrači od spomenutih, pa su se tako obojica nerijetko spuštala u krilo svojoj obrani i tako činili početni obrambeni blok od četiri igrača kojima je zadatak bio razbiti svaki i onaj najmanji pokušaj kreacije od strane moćnih gostiju.

Foto: BT Sports
Foto: BT Sports

 

Natrpana sredina terena značila je i gušenje onoga u čemu je Barcelona najjača i prepoznatljiva, a to su brzi kratki pasevi i popularna „igra trokuta“ kojom već dugi niz godina teroriziraju svoje protivnike, kako u Španjolskoj, tako i u Europi. No, Conte je uspio u svom naumu, a to je bilo udaljiti Lionela Messija što dalje od zone opasne za udarac. Naime, Argentinac često voli „driftati“ između obrambene i vezne linije i svojim spuštanjima odvlačiti braniče te tako otvarati prostor svojim krilnim napadačima za utrčavanja, pa posljedično i dolazaka do gol šansi. Na Stamford Bridgeu, zbog Conteove briljantnosti defanzivne igre ponajbolji nogometaš svijeta tako se morao spuštati skroz u svoje polje po loptu kako bi dobio nešto slobodnog prostora ispred sebe, ali onda nije mogao kreirati na način na koji to on najbolje zna.

Ubrzo je i Ernesto Valverde shvatio (ili možda Messi) da nešto mora mijenjati. Stoga, Barceona je iz nekakve vrste uskog romba u 4-4-2 postavci prešla na varijantu šireg romba gdje su Iniesta, Rakitić i Paulinho raširili Barcinu igru, uz visoko postavljene bekove Sergija Roberta i Jordija Albe, dok se Messi nastavio izvlačiti iz napadačke linije u potrazi za loptom između linija i eventualnom daljnjom distribucijom Luisu Suarezu ili trenutkom osobne inspiracije. Plan je bio raširiti domaću obranu i napasti stvorene džepove prostora između braniča. Ali kada imate defanzivnu radilicu u veznom redu kao što je N’Golo Kante, onda je gotovo nemoguće dobiti i to malo prostora što se otvori.

Promjena nije donijela nikakvog ploda. Rakitićeve i Paulinhove lopte išle nisu išle u smjeru u kojem su trebale – vertikalno prema naprijed, već su kružile oko Chelseajeve obrane čime je Barca imala visoki posjed lopte (75 posto u tim trenucima), ali vrlo jalov posjed lopte bez konkretnijih prigoda. Dovoljno je izvući podatak da je Paulinho prema naprijed poslao uspješno jednu od pet lopti.

Zašto mala preinaka u napadačkoj fazi igre Barce nije donijela ništa novoga? Odgovor je ponovno vrlo jednostavan. Antonio Conte svoju momačad pripremio je užasno dobro na mentalnom planu, tako da su oni na novi uzorak protivničkog napada odgovorili ostajanjem vjerni prvotnom planu, a to je plitka zonska obrana s dva gusta bloka čime su svaki i onaj najmanji pokušaj Barcelonine penetracije kroz sredinu gurali igrajući u toj 5-4 zoni kao jedan organizam, ostavljajući tako često samo jednog igrača Barcelone slobodnog – često visoko podignute bekove – same i s malim vremenom na lopti da nešto ozbiljnije naprave. Rezultat? Barcelona je imala tek jedan pokušaj iz takve šanse i to je bio neprecizan udarac glavom Paulinha.

Busquets i Kante – dva neodoljiva pobjednika sredine terena

Ova dva igrača ne samo da su suprotna po svemu što predstavljaju na nogometnom terenu, već su naličje dvije dijametralno suprotne nogometne filozofije. Na jednoj strani imamo predstavnika čuvene katalonske igre i paradigme koju je još davnih dana uspostavio čuveni Johan Cruyff, dok je na drugoj strani pravi „mourinhovski“ tip igrača, razbijač, „nemilosrdni gad“, koji će učiniti sve samo da ne dopusti protivniku protok lopte, ili još gore, da ostvari viša uspješnim “1 na 1” driblingom.

I u ovako teškoj utakmici gdje je protivnik savršeno detektirao manjke njegove momčadi i uspješno ih iskoristio, Sergio Busquets doimao besprijekorno na terenu. Taj tip igrača gledate sad i pitanje je kada u budućnosti će se pojaviti profilom sličan. Kada Busquets ne igra, Barcelona pati, često i više nego kad na terenu nema Messija. I ono što malo ljudi prepoznaje kod ovog užasno podcijenjenog igrača je to da će trenutak kada se Sergio umirovi predstavljati ogroman gubitak za katalonski klub, možda i više nego onaj kada izgube Messija.

Njegova neprocjenjiva uloga u Barcinoj igri posjeda lopte, neodoljivo mekan dodir lopte, svjesnost događanja oko njega i mirnoća kojom se ovaj 29-godišnjak iz Sabadella suočava s pritiskom i nepodnošljivom lakoćom rješava istog je naprosto nevjerojatna.

Večeras je srušio i neke, za većinu nogometne javnosti manje važne rekorde, ali nikako zaobilazne. U Londonu je Busquets ubilježio 139 pokušani i 128 uspješnih dodavanja, što je uvjerljivo više od bilo kojeg igrača katalonske momčadi ove sezone (Paulinho je protiv Olympiacosa dodao 111 puta točno).

49 puta Busi je dodao na svojoj polovici, a 90 u suparničkom polju gdje je imao visokih 90 posto uspješnosti. Uz to, svoje defanzivne zadatke odradio je poprilično solidno, u više navrata zaustavljao je Williana, dok je kod Brazilčevog pogotka možda malo zakasnio. No, tu dio odgovornosti odnosi i Ivan Rakitić, ali i Valverde koji je mogao bolje analizirati svog protivnika kod izvođenja prekida.

Naime, postavka kod koje je Chelsea kratko izveo korner, pa dodao usamljenom igraču na ivici kaznenog prostora nije novost. Conte je često koristi u Premier ligi, samo što umjesto Brazilca na toj poziciji bude ostavljen Pedro.

S druge strane, spomenuli smo Kantea kojem je protiv Barcelone primaran zadatak bio usko čuvanje Messija, ali i svako čišćenje lopte unutar njegovog radijusa kretanja, nakon čega dodaje loptu prvom najbližem igraču do sebe ili lansira ubitačnu kontru. U paru s Fabregasom i povučenim Pedrom, pa na trenutke i Willianom, bilo je gotovo nemoguće napraviti išta kreativno kroz sredinu terena.

Valverdeovi problemi s tranzicijom i obranom iz prekida

Ernesto Valverde je dosta dobro posložio momčad koju ima na raspolaganju. Ozljedom Ousmanea Dembelea shvatio je da neće moći računati na kvalitetu i kreaciju krilnih napadača, pa se većim dijelom sezone odlučio na 4-4-2 sustav s raznim varijacijama, ovisno o protivničkoj momčadi. I to mu je donijelo ogromnih 17 bodova prednost u domaćem prvenstvu ispred najvećeg rivala Real Madrida, te trenutno sedam ispred neumornog prvog pratitelja Atletica iz Madrida. Barcelona će vrlo vjerojatno osvojiti domaći naslov prvaka, ali da su bez mana – nisu. A to je pokazao jučer Chelsea, jer jedno je igrati protiv laligaša, a drugo istrčati pod reflektore najelitnijeg europskog nogometnog natjecanja gdje su protivnici daleko kvalitetniji i pripremljeniji.

Spomenutu manu otkrili su neki protivnici iz španjolskog prvenstva, a to je loše postavljanje katalonskih igrača prilikom brze tranzicije suparnika iz faze obrane u fazu napada. Posljednji je to uspješno demonstrirao Eibar. Iako je klub s najmanjim budžetom u La Ligi, drži solidno sedmo mjesto i uvjerljivo overachieva ove sezone (nešto poput Burnleyja u Premier ligi).

Njihov trener Jose Luis Mendilibar iskusno je uočio Barcinu nemoć prilikom tranzicije, pa unatoč porazu od 2:0 prije četiri dana, Eibar je pokazao u nekoliko navrata da se kvalitetnom organizacijom i dobro isplaniranim uzorcima kontri može itekako naštetiti Kataloncima.

Nešto slično vidio je na Stamford Bridgeu i Antonio Conte, koji s zbog toga i odlučio na trolist Hazarda, Williana i Pedra, ne bi iz njih dobio ono što mu najviše mogu pružiti u momčadi, što je drugi razog zašto su izostavljeni Giroud i Morata, a to su neumoran rad u fazi obrane, izvrstan osjećaj za kontru i kombiniranje prilikom iste. Individualnu moć pokazao je iskusni Willian, pogodivši dvije stative u gotovo identične situacije gdje je ostao nečuvan, te u još mnogo prigoda koje je namjestio svojim igračima, ili se sam našao u njima.

Foto: BT Sports
Foto: BT Sports

Na slici se može vidjeti ta ranjivost Barcelone prilikom tranzicije gdje Willian jednim dijagonalnim dodavanjem izbacije čak pet igrača u bordo dresovima i ostavlja Edena Hazarda u „1 na 1“ situaciji s Gerardom Piqueom gdje je Belgijac jedan od najboljih na svijetu u ovom trenutku.

Drugo, što se ne može zaobići, a već je spomenuto u dijelu teksta o Busquetsu, a to je taktička priprema obrane kod prekida. Conte je puno puta ove sezone forsirao varijantu kratko izvedenog kornera nakon kojeg bi na rubu kaznenog prostora ostao izoliran jedan igrač. U većini slučajeva to je bio Pedro tijekom prvenstva, ali jučer se tamo našao Willian, koji umije kvalitetno iskoristiti prostor i vrijeme na lopti ako mu to dozvolite, a Busquets i Rakitić jesu. No, pitanje je koliko su njih dvojica zapravo individualno “krivi” za taj pogodak, a koliko je priprema obrane kod prekida mogla biti kvalitetnije odrađena.

Još jedan od problema s kojima se susreće Ernesto Valverde je i neučinkovitost Luisa Suareza u napadu, pogotovo u Ligi prvaka. Urugvajac ove sezone dosta oscilira u formi, imao je jedan ozbiljni period u kojem nije mogao pronaći put do protivničke mreže, pa se na trenutak vratio golovima u La Ligi, ali protiv onih najboljih, u Ligi prvaka, opet je ostao praznih ruku. Uz sinoćnjih 90 minuta, Suarez je sada produljio svoj post na 881 minutu bez pogotka u Ligi prvaka.

Zaključak

Sigurno da će Barcelona ovim remijem biti najsretnija strana jer za dva tjedna dočekuje Chelsea na svom terenu s golom u gostima koji vrijedi više, a takvu Barcu najteže je dobiti. No, trofej pobjednika u dvoboju ova dva titana ide dakako u ruke talijanskog stručnjaka Antonija Contea koji je izvrsno detektirao sve Barcelonine prednosti i nedostatke te podredio svoju momčad takvim uvjetima igre. Pohvale i za izrazitu mentalnu spremu svojih igrača, osim u slučaju Christensena koji je još uvijek mlad i neiskusan, pa mu se to neće previše uzeti za zlo.

Conte je još jednom pokazao svoju svjetsku trenersku klasu, zašto je s Chelseajem osvojio „kantu“ prošle sezone i imao sjajnu kampanju s Italijom na Euru u Francuskoj 2016. godine. Sve špekulacije o njegovom gubitku posla na klupi londonskog kluba sada bi trebale pasti u vodu, odnosno nisu trebale biti ni pokrenute, ali Roman Abramovič i njegova politika vođenja kluba su za neku drugu temu.

S druge strane, Ernesto Valverde će se imati čime pozabaviti u analizi ove utakmice, a to su problemi s branjenjem tranzicije, ali i problem Williana koji je zadavao daleko najviše muka katalonskim braničima nego ijedan drugi igrač Chelseaja.

Uživajte uz presjek najboljih trenutaka Brazilca na utakmici do uzvrata na Camp Nouu u kojem ćemo zasigurno ponovno uživati u bitno drugačijoj igri.

Na kraju, na spomenutu listu pobjednika s početka teksta, pogađate, uvrstit ćemo Contea, Williana, Busquetsa i Kantea, dok je jedini poraženi, ali daleko najsretniji – Ernesto Valverde.

Registracija na Sportarena
Oporavak lozinka na Sportarena
Pozor

Dodaj fotografiju
Izaberi datoteku
Dodaj citat
Pozor

Jeste li sigurni da želite izbrisati svoje komentare?

Pozor

Jeste li sigurni da želite izbrisati komentare svih korisnika?

Pozor

Jeste li sigurni da želite onemogućiti komentare korisnika?

Pozor

Jeste li sigurno da želite komentare korisnika prebaciti u 'spam'?

Pozor

Jeste li sigurni da želite izbrisati komentare korisnika?